Ljudska aktivnost u obliku rada mijenjala se je kroz povijest. Prije nekoliko desetaka tisuća godina bili smo nomadi, nakon čega smo naučili obrađivati zemlju i postali poljoprivrednici. Tehnološkim razvojem uspostavili smo proizvodne linije, tvornice, a time i prve urede koji su postali neizostavno mjesto za rad u 21. stoljeću. Kako su se događale tehnološke revolucije, alati s kojima radimo su se značajno promijenili. Danas možemo svjedočiti potpunoj digitalizaciji pa je računalo postalo glavni alat za rad. Međutim, nije to uvijek bilo tako. Šezdesetih godina prošlog stoljeća tipičan ured imao je pisaći stroj, telefon i eventualno projektor za fotografije. Sedamdesetih godina razvojem elektroničkih uređaja na radne stolove ureda dolazi i pokoji kalkulator. Računala su za prosječni ured postala dostupna tek krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina. Ta računala bila su izuzetno skupa, teško dostupna i sa značajno manje funkcija od računala koja poznajemo danas. Danas je uz računala dostupna i stabilna internetska infrastruktura koja je omogućila da radimo od kuće, iz hotela, restorana i drugih lokacija koje imaju pristup mrežnoj infrastrukturi. Zbog toga i same aplikacije za rad moraju biti prilagođene mrežnom korištenju ili radu u oblaku.
Povijest računalnih uredskih alata
Iako su računala osamdesetih godina bila izuzetno ograničena, prva verzija danas popularnog alata za uređivanje tekstualnih dokumenata izdana je 1983. godine od strane Microsofta. Za vrijeme prvog izdavanja taj alat se zvao “Multi-tool word” dok je naziv “Word for Windows” dobio 1989. godine. Microsoft Excel izdan je 1987. godine. Prva verzija “Microsoft Office” paketa kakvog danas poznajemo izdana je 1990. godine. U to vrijeme Microsoft Office alati bili su standardni alati koji su se koristili na većini računala koja su našla svoje mjesto na radnom stolu prosječnog ureda. Tada internet nije bio široko dostupan, a alati za obradu teksta i numeričku obradu podataka koristili su se direktno kao podrška poslovanju. Tek krajem devedesetih godina internet postaje široko dostupan, a osobna računala sve jeftinija. Microsoft je uz računala prodavao svoj operativni sustav Windows uz kojeg je idealno odgovarao paket Microsoft Office alata. Apple se na kraju devedesetih također temeljio na Office alatima. Google kao kompanija osnovana je je tek 1998. godine upravo na temeljima razvoja World Wide Web-a. U to vrijeme, ukoliko ste htjeli efektivno koristiti svoje računalo, sve je pokazivalo u jednom smjeru, “Microsoft Office”. Zato ne čudi što je većina korisnika računala došla u doticaj s Microsoft Office alatima i često se odlučuje za iste prilikom nabavke novog računala. Međutim, danas je na tržištu dostupan puno veći izbor aplikacija za rad, a neke od njih imaju i mnoštvo prednosti naprema Microsoft Office aplikacija.
Aplikacije za rad
Prije svega potrebno je opisati što su to uopće aplikacije za rad. Aplikacije za rad na računalu se značajno razlikuju ovisno o potrebama samog korisnika. Međutim, pod osnovnim aplikacijama za rad na računalu tipično se ubrajaju aplikacije za uređivanje teksta, izradu prezentacija i proračunskih tablica, pohranu u oblaku, video pozive i druge. Ova lista aplikacija mogla bi se značajno proširiti ako se ubroje aplikacije za produktivnost, benchmarking i slično. Prethodno navedene aplikacije obično se smatraju aplikacijama koje će većina korisnika upotrijebiti za dnevne aktivnosti i rad na različitim projektima. Kompanije koje posjeduju najpopularnija rješenja za takve aplikacije su Google, Microsoft, Apple i Apache zaklada. Naravno, ovo nisu sva rješenja, ali svakako su najpopularnija i ona za koje se odlučuje najviše korisnika. Velika prednost korištenja ekosustava aplikacija od istog proizvođača je integracija i povezanost usluga koje imaju dobru kompatibilnost. Iz navedenog razloga i sami proizvođači razvijaju niz aplikacija za rad koje su međusobno povezane i pružaju korisniku sve i više nego što je potrebno.
Apple
Apple je u svojim počecima koristio tržišna rješenja koja su bila dostupna u datom trenutku, između ostalog i Microsoft Office. Kako je Apple rastao kao kompanija, odlučio se razvijati vlastita rješenja koja su bolje integrirana u macOS. Pod nazivom iWork, Apple je inicijalno izdao aplikaciju za uređivanje teksta Pages i aplikaciju za izradu prezentacija Keynote. Naknadno je u paket dodana aplikacija za izradu proračunskih tablica Numbers. Navedene aplikacije bile su zamjena za izrazito popularne Microsoft Word, Excel i PowerPoint. Uz to, same aplikacije su se inicijalno naplaćivale, ali su od 2013. godine postale besplatne i dolaze uz svaki Apple uređaj. Pohrana u oblaku omogućava da različiti korisnici zajedno rade na dokumentima i budu dostupni na više uređaja istovremeno, pa i Apple ima vlastito rješenje za pohranu u oblaku i zove se iCloud. Ono što je ključno kod iWork proizvoda je što su rezervirani isključivo za Apple platformu, odnosno iOS, macOS i iPadOS. Ukoliko imate Linux ili Windows operativni sustav, nećete moći koristiti navedene proizvode barem kako trenutno stvari stoje.
Microsoft
Microsoft Office posljednjih 40 godina dominirao je u aplikacijama za produktivnost. Word, Excel i PowerPoint postali su nazivi koje koristimo kao zamjenu za izradu dokumenta, tablice ili prezentacije. Naravno, ne bez razloga. Ovi alati su bili značajno ispred konkurencije i prve smo ih naučili koristiti. Pa čak i danas, Office je u nekim segmentima najbolji alat za određene zadatke. Zato je Microsoft je naplaćivao Office aplikacije od samih početaka pa sve do danas. Dostupan je u više različitih inačica za različite platforme – mobilne, desktop i web. Office online predstavlja odgovor na Google platformu i besplatan je za korištenje isključivo online. Glavni proizvod kojem se Microsoft okrenuo je Office 365 koji funkcionira kao online godišnja ili mjesečna pretplata. Ona korisnicima omogućava da koriste desktop i online verzije aplikacija. Nažalost, i dalje, ukoliko kupite Windows operativni sustav, nećete dobiti Office alate nego ih morate platiti dok se konkurencija okrenula besplatnom modelu što je za prosječnog korisnika značajna prednost.
Apache zaklada
Zbog visoke cijene ne čudi da je Microsoft Office počeo gubiti korisnike. Jedan od proizvođača koji je počeo preuzimati korisnike je i Apache zaklada. Apache zaklada je temeljena na načelima zajednice i otvorenog koda. Na Apache projektima uglavnom rade volonteri i sami proizvodi su besplatni za korištenje zajednici koja ih treba. Set proizvoda za rad koji održava i izrađuje Apache zaklada zove se OpenOffice. OpenOffice ima podršku za niz različitih formata dokumenata i otvoren je prema gotovo svim formatima drugih proizvođača. Prednost Open Office paketa je što je besplatan, dostupan za sve platforme te otvara niz popularnih formata. Nedostatak je što nema povezane dodatne usluge poput pohrane u oblaku, aplikacije za video poziv i slično. Uz navedene nedostatke, same značajke ovog alata često su nepremostiva prepreka za brojne korisnike.
Google Workspace
Kompanija je nastala krajem devedesetih godina, temelji se na pretrazi i rangiranju internetskih stranica. Zahvaljujući poslovnom modelu temeljenom na mrežnom oglašavanju, vrlo brzo postala je popularna i, uz to, jedna od najvrjednijih kompanija svijeta. Jedan od najvažnijih poteza kompanije dogodio se 2004. godine kada je Google je plasirao Gmail, vlastiti poslužitelj elektroničke pošte koji je bio poprilično napredan i ponudio besplatnu pohranu za privatne korisnike. Gmail se vrlo brzo proširio na velik dio privatnih i poslovnih korisnika. Nedugo nakon toga, 2006. godine, Google dolazi na scenu aplikacija za rad i produktivnost. Pod nazivom Google Apps for Your Domain izdan je niz aplikacija koji je služio kao podrška korporativnim korisnicima koji su koristili Gmail kao poslužitelj za e-poštu. Među njima bile su i aplikacije za uređivanje teksta, izradu prezentaciju i izradu proračunskih tablica – Google Docs, Sheets i Slides. Bio je to direktan odgovor na na Microsoft Office i iWork. Od samih početaka aplikacije su, kao i Gmail, imale verzije isključivo namijenjene korištenju u pretraživaču te su bile orijentirane kao web aplikacije što su i danas. Na taj način omogućeno je simultano korištenje dokumenata od strane više osoba već od 2006. godine, dok je Microsoft Office to omogućio tek 2013. godine. U narednim godinama Google je radio na razvitku i poboljšanju niza aplikacija koje su za većinu privatnih korisnika bile besplatne uz ograničenu pohranu. Razvijene su i verzije za mobilne platforme Android i iOS. Od 2016. godine set aplikacija zove se G suite i prodaje se korporativnim korisnicima kao pretplata po broju korisnika. Krajem 2020. godine, Google se odlučuje na još jedan rebranding seta svojih proizvoda koji se sada zove Google Workspace.
Google u svom paketu nudi niz proizvoda: Gmail, Drive, Meet, Calendar, Chat, Docs, Sheets, Slides, Keep, Sites, Forms, Currents i druge. Navedeni alati trebali bi zadovoljiti potrebe prosječnog ureda i agilnog rada. Jedan dio alata besplatan je za privatne korisnike, dok su svi navedeni proizvodi uključeni unutar plaćenih verzija. Google podržava fakultete besplatnim paketima pa sve ustanove mogu koristiti Workspace pakete besplatno. Široka dostupnost, jednostavnost i besplatno korištenje ključni su faktori popularnosti Google alata danas koji u potpunosti mogu zamijeniti iWork ili Microsoft Office.
Korištenje Google alata
Razlozi za odabir Google ekosustava mogu biti različiti. Međutim ukoliko se odlučite za to, bili student, privatan ili poslovni korisnik pristup svim vašim alatim veže se uz Gmail adresu. Ukoliko imate Gmail adresu, možete pristupiti manje više svim navedenim aplikacijama. Prijavom na adresu u gornjem desnom uglu možete pristupiti u aplikacijama. Naravno, ovisno radi li se o privatnom, poslovnim ili obrazovnom računu, pristup i značajke određenih aplikacija će se promijeniti.
Uz Email adresu koja je centralno mjesto za autorizaciju i pristup, Google Disk služi kao pohrana svih stavaka na kojima se vi odlučite raditi. Google Disk ili Drive je naziv za aplikaciju koja upravlja pohranom u oblaku i pruža slične funkcionalnosti kao OneDrive ili iCloud. Ukoliko se odlučite stvoriti novu prezentaciju ili dokument, to će se pohraniti na Google Disk. Velika prednost pohrane u oblaku je što su svi podaci dostupni na bilo kojem uređaju uz prijavu e-mail adresom. Uz Google Disk za privatne korisnike trenutno je besplatno omogućeno 15 GB besplatne pohrane koja obuhvaća sve aplikacije koje se koriste, poput dokumenata, e-maila i slično. Svim dokumentima na kojima radite možete pristupiti kroz Google Disk ili kroz aplikaciju koju navedeni dokument predstavlja. Niže na slici vidljiv niz dokumenata i direktorija u Google Disk aplikaciji.
Stvar koju treba imati na umu je da će se sve aktivnosti koje poduzmete odvijati u vašem pretraživaču ili mobilnoj aplikaciji. Dokumente koje stvarate automatski se pohranjuju u oblaku i nisu dostupni lokalno na vašem računalu ukoliko ih samostalno ne preuzmete.
Primjerice, za potrebe pisanja ovoga članka korišten je Google Docs. Otvaranjem novog dokumenta u Google Docs aplikaciji on će se automatski dodati na Vaš Google Disk. Ukoliko netko podjeli dokument i on će se pojaviti na vašem Disku ali vi nećete biti vlasnik dokumenta i time ćete imati smanjena prava nad upravljanjem dokumentom.
Otvaranjem pojedinog dokumenta otvara se pripadajuća aplikacija za dokument. Ukoliko otvorimo prezentaciju prezentaciju Google Slides, dokument Google Docs ili tablicu Google Sheet.
U slučaju sa slike niže, otvara se prozor za uređivanje Google Docs dokumenata. Korisničko sučelje aplikacije značajno se razlikuje u odnosu na Word ili Apple Pages. Međutim, dio vizualnih elemenata je vrlo sličan i vrlo brzo se je moguće priviknuti na korištenje aplikacije. Same funkcionalnosti aplikacija su veoma slične. Sve što bi ste očekivali da možete napraviti u aplikaciji Word možete napraviti manje ili više u Google Docs aplikaciji.
Dostupnost i izbor aplikacija za rad na računalu se je posljednjih 15 godina značajno proširio. Microsoft Office više nije jedini paket proizvoda koji se koristi i postoji niz opcija na tržištu. Razlike između mogućnosti aplikacija sve su manje. Jedan zadatak moguće je odraditi s više različitih aplikacija. Odabir aplikacija za rad i dalje je na korisniku, ovisno o njegovim preferencijama, znaju i potrebama.
Izvori:
[1] https://www.bbc.com/worklife/article/20170818-the-ancient-roots-of-the-modern-office
[2] https://www.bbc.com/news/magazine-23372401
[3] https://senion.com/insights/technology-in-the-office-from-typewriters-to-smartphones/
[4] https://en.wikipedia.org/wiki/Productivity_software
[5] https://www.office.com/
[6]https://www.apple.com/iwork/
[7]https://www.openoffice.org/hr/
[8]https://workspace.google.com/
[9]https://www.goskills.com/Microsoft-Office/Resources/Google-Docs-Microsoft-Word-comparison